
Linux Mint je živi CD, a aplikacija za instaliranje je ista kao i kod Ubuntua, te sa njom sigurno niko neće imati poteškoća. Kada podignete Linux Mint prvi put pomislićete da je neko na Ubuntu-u 7.04 promenio sliku radne površine i to je to. Zaista sve ono što je dobro kod Ubuntu-a (a to je ceo OS), autori Linux Mint-a nisu ni pokušali da menjaju. Osim što su dodali ono što svakom početniku nedostaje. Naime kada pokrenete neku .MP3 datoteku ili DivX film videćete da ona radi bez problema. Kasandra sadrži podršku za vlasničke formate kodeka, pa je reprodukovanje datoteka koje su kodirane tim formatima podržano "out of the box" što bi rekli ameri, t.j. nema potrebe za naknadnom instalacijom istih. Još jedna izmena je i uključenje ntfs-3g paketa pa je pisanje i čitanje sa win NTFS particija umnogome olakšano. Pored nezaobilazne kocke (Compiz, Beryl) koja je tu da vaš hardwer dovede do granice izdržljivosti autori su uključili i aplikaciju pod imenom Envy.

Koja služi da vam omogući instalaciju 3D vlasničkih drajvera za Nvidia i ATI grafičke bez po muke. Ostali programi koji dolaze uz Kasandru su manje više indentični programima koji dolaze sa Ubuntu-om. Razlika je u tome što je Ubuntu zadržao Gaim, dok Kasandra donosi potpuno novi Pidgin što je u osnovi isti program. Osim toga treba pomenuti da je kod Kasandre Evolution e-mail klijent zamenjen sa Thunderbird-om što će svi ljubitelji ovog programa pozdraviti. Dok je ulogu PIM klijenta od Evolutiona preuzeo program Sunbird koji takodje podrazumevano dolazi sa Kasandrom. Treba pomenuti da ova distribucija podrazumevano donosi i Mplayer koji je i dalje najpopularniji linux program za reprodukciju video datoteka. Inače Kasandra se vezuje na Ubuntu repozitorijume tako da svaki program koji imate za Ubuntu, možete instalirati i na Kasandru.
Namera tima koji radi Kasandru, jeste da Ubuntu (koji je ionako OS koji je okrenut ka korisnicima) učini još lakšim, te da apsolutni početnici nemaju skoro nikakvog dodatnog posla oko njega. Ovo je sa jedne strane dobro jer se smanjuje vreme potrebno za početno savladjivanje linux-a, te je korisnicima koji prelaze sa nekog vlasničkog OS-a taj prelaz olakšan. Sa druge strane postavlja se pitanje da li Ubuntu treba i dalje pojednostavljati tako da bude još lakši za apsolutne početnike ili ne, tako da i apsolutni početnici sednu i nauče osnovne korake sa instaliranjem i administracijom sistema baš na stvarima koje su im preko potrebne. Korisnici čiji se rad na računaru graniči sa mazohizmom t.j. oni koji kompajliraju ceo OS iz početka, definitivno neće koristiti ovaj OS. Opet oni drugi koji nemaju mnogo iskustva sa računarima pozraviće ovu distribuciju zato što im je maksimalno olakšan rad u linuxu (onoliko koliko je moguće u ovom trenutku). Kako se krug korisnika Ubuntu-a širi, sve su glasniji zahtevi za Ubuntu-om koji će u sebi imati podršku za vlasničke formate. Kasandra to već sadrži, pa će vam možda biti dostojna zamena za Ubuntu sa vlasničkim formatima.